
Tvrtka Nektar iz Nuštra, potaknuta trendovima u talijanskom ugostiteljstvu, odlučila je osvježiti tržište novim proizvodom namijenjenim HoReCa kanalu - bagremovim medom za zaslađivanje kave u vrećici. Medisimo je bagremov med blagog okusa, bez posebnog mirisa, svijetle boje, ne mijenja okus i aromu kave. Med je jedan od rijetkih poljoprivrednih proizvoda kojeg se u Hrvatskoj proizvede dovoljno za potrebe tržišta. Međutim, na domaćem tržištu meda u zadnje dvije godine vlada paradoksalna situacija. Proizvodnja meda u Europi pala je zbog masovnog uginuća pčela, a kod nas su se pojavili otkupljivači koji otkupljuju med od naših pčelara po visokim cijenama i izvoze ga u bačvama kao sirovinu. Iz toga proizlazi da domaći otkupljivači moraju pratiti visoke cijene u otkupu. Međutim, nisu visoke cijene toliki problem, koliko činjenica da meda jednostavno nema dovoljno. Pčelari su u poziciji da traže previsoke cijene i plaćaju unaprijed, dok ih država štiti od uvoza zaštitnom carinom.
Ne mijenja okus i aromu kave U zamršenim tržišnim uvjetima, jedna mala tvrtka od pet zaposlenika pronašla je svoj put u segmentu meda za ugostiteljstvo. Riječ je o tvrtki Nektar iz Nuštra, vodećoj u proizvodnji cvjetnog meda od 22 grama i 25 grama u staklenci, dok je u prodaji cvjetnog meda u vrećici među prva tri na tržištu. Brinu se o 400 košnica, a vlastita proizvodnja meda pokriva im oko 20 posto godišnjih potreba za medom. Potaknuti trendovima u talijanskom ugostiteljstvu, u Nektaru su odlučili osvježiti tržište novim proizvodom namijenjenim HoReCa kanalu - bagremovim medom za zaslađivanje kave u vrećici zapremine 8g naziva Medisimo. Medisimo je bagremov med blagog okusa, bez posebnog mirisa, svijetle boje, ne mijenja okus i aromu kave. Ovo posljednje daje mu prednost u odnosu na konkurenciju na hrvatskom tržištu koja je, pak, izašla na tržište sa sličnim proizvodom, ali koji bitno mijenja okus kave, smatra Miroslav Mihaljević, vlasnik Nektara. „Sastav konkurentskog proizvoda je cvjetni med, biljni ekstrakt i karamel kao bojilo, a Medisimo je naprosto bagremov med. U prvih osam dana promocije podijeljeno je 12.000 vrećica Medisima u 14 kafića. Iznimno smo zadovoljni reakcijom. Njih oko 30 posto kušalo je Medisimo u kavi, od kojih je 66 posto bilo oduševljeno samom idejom i mogućnošću da štetni šećer zamijene zdravim medom, a da im kava pri tom ostane ista, dok je preostalih 34 posto izjavilo da im kava nije lošija nego inače i da nisu osjetili neku osobitu promjenu", otkriva Mihaljević koji je uvjeren da će potrošači prepoznati nutricionističku vrijednost proizvoda. Prema njegovom mišljenju, ukoliko se potrošače potakne da zamijene šećer u kavi Medisimom, uživat će doživotni blagodat za zdravlje, a da im se okus kave pri tome ne mijenja. „Svi mi znamo da bi bilo dobro pojesti jednu žlicu meda svaki dan, ali vrlo malo nas je tako discipliniranih. Ukoliko zamijenite šećer u kavi Medisimom, uvodite med u svakodnevnu ishranu", savjetuje Mihaljević te dodaje da „prosječni potrošač treba 7g šećera za jednu kavu, a pije dvije kave dnevno. U mjesec dana on rastopi u kavi 420g šećera."  Novo poimanje kave U Nektaru su čvrsto odlučili srušiti predrasudu da se kava ne sladi medom nego šećerom. Uvjerenja su da je navika pijenja kave sa šećerom nastala na krivim osnovama. Mihaljević navodi dva razloga zbog kojih je došlo do toga: „ Navika pijenja kave stvarana je u godinama kad nije bilo dovoljno meda na tržištu i kada je med smatran isključivo lijekom. Drugi je razlog cijena meda koja je oko 8 puta veća od cijene šećera. Danas, kada raste svijest o zdravoj hrani, pravo je vrijeme za rušenje predrasuda i ispravljanje loših navika. Koliko god se trudili, nećete naći valjani razlog zašto ne biste Medisimom zasladili kavu." Ovom inovacijom na domaćem tržištu meda Nektar je napravio zanimljiv iskorak posve novom poimanju kave. U uvjetima gotovo paraliziranog tržišta, usudili su se započeti s novom praksom koja vapi za dobrim marketingom i efikasnom distribucijom, pa Mihaljević poziva na suradnju distributere i ugostitelje da zajedno iskoriste veliki potencijal Medisima i pretvore ga u unosan posao.
Bruno Hranuelli
|