Savjetnik
Branka Bajt,
Okomito - strateški marketing i brending
Vaš savjetnik
Organski proizvodi više nisu ružni, tradicionalni, smeđi i u juti, čudnog dizajna, nego su moderni, raskošni dizajnom, oblicima, tehnologijom i sastavom. Potpuno konkuriraju konvencionalnim proizvodima, no za razliku od njih potpuno su čisti, prirodni, bez ikakvih kemijskih dodataka, od uzgoja do proizvodnje.
Organski proizvodi, premda su nišno tržište na hrvatskom malom tržištu koje je samo po sebi niša, imaju važan potencijal uslijed promjena ponašanja potrošača u recesiji i pojave zdravlja kao najvećeg trenda. Na najvećem svjetskom sajmu organskog sektora Biofach, prošlog mjeseca u Nurnbergu, izlagalo je preko 2700 izlagača, proizvođača organskih proizvoda, većinom hrane i kozmetike. Kada obiđete svih 9 ogromnih paviljona, imate osjećaj da je to jedina i prava hrana i da ona druga i ne postoji. Od organskog, potpuno prirodnog, sredstva za samotamnjenje kože do organske čokolade s laticama cvijeća, organskih shakeova za mršavljenje i organskih žvakaćih guma. Organski proizvodi više nisu ružni, tradicionalni, smeđi i u juti, čudnog dizajna. Organski proizvodi danas su moderni proizvodi, raskošni dizajnom, oblicima, tehnologijom i sastavom. Potpuno konkuriraju konvencionalnim proizvodima, no za razliku od konvencionalnih potpuno su čisti, prirodni, bez ikakvih kemijskih dodataka, od uzgoja do proizvodnje.
Organsko tržište u Hrvatskoj
Organsko tržište u Hrvatskoj, u usporedbi s konvencionalnim, je malo. Kao što je to čest slučaj kod nas, nema o njemu točnih podataka. Stidljivo se pojavilo zadnjih godina na policama velikih trgovačkih lanaca. U posljednje vrijeme primjećuju se neki znakoviti pomaci. Specijalizirani lanci organske hrane šire se brojem prodajnih mjesta i asortimanom, a veliki trgovački lanci i pojedine drogerije šire ponudu organske hrane. Zadnji primjer je Konzum s prvim hrvatskim brendom, linijom organske hrane Ekozona, vlasnika Biovege, s preko 100 proizvoda u 13 kategorija. Samo prije pet godina to je izgledalo nezamislivo na hrvatskom tržištu. Hrvatski potrošači jednako reagiraju u recesiji kao i drugi potrošači: zdravlje im je sve važnije, sve više se samoeduciraju i organski proizvodi prestaju biti nešto nepoznato i nerazumljivo. Oni postaju nova potreba, način održavanja zdravlja, ulaganja u budućnost i buduće zdravlje, nov luksuz potrošaču koji si može priuštiti i u kojem uživa, jer čini nešto dobro za sebe i svoju obitelj.
Iskustva mnogih srednje europskih i istočno europskih zemalja pokazuju da se tržište organskih proizvoda u začetku formira na organskoj hrani. U toj fazi hrvatsko tržište se upravo nalazi i za očekivati je da će se širiti na organsku kozmetiku, posebno njegu lica i tijela, dekorativnu kozmetiku i proizvode za bebe te sredstva za čišćenje. U segmentu organske hrane očekuje se širenje na asortimane prehrambenih proizvoda spremnih za konzumaciju, kao što su pekarski proizvodi, sendviči, salate i gotova jela, kolači. Logična je i snažnija pojava organskih proizvoda životinjskog porijekla, kao što su mliječni proizvodi, jaja, meso i riba. Osim svježih i zapakiranih proizvoda, očekuju se organski proizvodi u pothlađenoj i smrznutoj kategoriji. Sigurna je i pojava organskih privatnih marki, posebno kod velikih stranih trgovačkih lanaca koji imaju već razvijen portfolio organskih privatnih marki, kao što su Billa, Spar.
Degustacijom do potrošača
Kada vlasnik police odluči kreirati ponudu organske hrane, može biti zbunjujuće od kuda krenuti i kakav asortiman ponuditi potrošaču. Iskustva su pokazala da potrošači dobro reagiraju na organsku zamjenu proizvodima koje već koriste, koje potrošač poznaje i koristi i samo će se odlučiti izabrati njihovu zdraviju, organsku varijantu. To su, primjerice, šećer, brašno, ulje, tjestenina i sl. Potrošači dobro reagiraju na one organske proizvode koje mogu odmah probati. Stoga je učinkovito u organskoj ponudi imati proizvode koji se mogu odmah po kupnji konzumirati. To su, na primjer, grickalice, suho voće i orašidi, sokovi, sendviči, keksi. Jednom kada organski asortiman ima svoje mjesto na polici, pokazalo se korisnim posebno ga označiti i istaknuti ključne benefite organskih proizvoda. Kao i kod drugih prehrambenih proizvoda, degustacije organskih proizvoda pokazuju dobre rezultate, pružaju iskustvo organske hrane na licu mjesta. Ovo je posebno važno, jer potrošači često imaju predrasude o organskoj hrani da je bezukusna ili neutralnog okusa.
Recesija mijenja potrošače
Recesijski mentalitet mijenja ponašanje potrošača i segmentaciju potrošača koju ste do sada poznavali. Mijenjaju se i psihografske i bihevioralne karakteristike, od kojih neke trajno. Svako ponašanje potrošača proizlazi iz potreba i načina zadovoljenja potreba. U recesiji je ugrožena jedna od ključnih primarnih potreba, a to je potreba za sigurnošću. Razmišljanje o budućnosti, strah od mogućih negativnih scenarija, osobna ugroženost i bojazan za članove obitelji utječu značajno na promjene u ponašanju potrošača. Potrošači teže sigurnosti, imaju potrebu štedjeti, ali i nagraditi se. U uvjetima recesije, potrošači dosadašnje potrebe transferiraju u odgodive potrebe. Putovanje ili parfem postaju odgodivi. Potreba za samonagrađivanjem i dalje postoji. Samonagrađivanje dosadašnjim proizvodima koje potrošač smatra luksuzom, zamjenjuje se proizvodima koji direktno utječu na zdravlje, pa tako značajno i organskim proizvodima. Potrošači se nagrađuju novim proizvodima, koji im i dalje predstavljaju luksuz, ali onaj koji si mogu priuštiti. Putovanje će, primjerice, zamijeniti zdravom prehranom i kvalitetnim namirnicama. Stoga ne začuđuje da u okruženju padaju prodajni rezultati proizvoda široke potrošnje, a organski proizvodi bilježe stabilnost ili rast. Organsko tržište kojeg većinom čine organska hrana i kozmetika, u tom je kontekstu sve značajniji segment, ne u svijetu, nego upravo tu pred našim vratima. Stoga zdravlje postaje snažan nadolazeći trend s važnim potencijalom u organskom sektoru.
|
Savjetnik